Evo zašto je njezin rad bio kontroverzan:
* Društvene i vjerske norme: Početkom 20. stoljeća rasprava o seksu i kontracepciji bila je tabu. Sangerovo zagovaranje dovelo je u pitanje tradicionalne vjerske i društvene norme koje su kontrolu rađanja smatrale nemoralnom i grešnom.
* Eugenika: Sangerovi rani spisi i neki od njezinih postupaka bili su u skladu s pokretom eugenike, čiji je cilj bio poboljšati ljudsku rasu selektivnim uzgojem. Vjerovala je da bi ograničenje broja djece rođene u određenim skupinama, osobito onima koje je smatrala "neprikladnima", koristilo društvu. Dok se kasnije distancirala od tog stajališta, njezini raniji spisi i povezanost s eugeničarima i dalje su bili predmet sporenja.
* Pristup zdravstvenoj skrbi: Sangerov rad također je potaknuo rasprave o pristupu žena zdravstvenoj skrbi. Njezini napori da pruži informacije i pristup kontraceptivima smatrani su osnaživanjem žena, ali su se također suočili s protivljenjem onih koji su vjerovali da žene ne bi trebale imati kontrolu nad svojim reproduktivnim izborima.
Važno je napomenuti sljedeće:
* Sangerovo nasljeđe je složeno: Iako je igrala ključnu ulogu u borbi za reproduktivna prava, njezine rane povezanosti s eugenikom i dalje su izvor kontroverzi.
* Moderni feministički pokreti: Mnogi moderni feministički pokreti distancirali su se od Sangerovih ranih radova i usredotočili se na zagovaranje reproduktivnih prava za sve ljude, bez obzira na njihovo socijalno podrijetlo ili genetiku.
U konačnici, nasljeđe Margaret Sanger je složeno. Njezin je rad nedvojbeno pridonio napretku reproduktivnih prava žena, ali nosi i mrlju njezine rane povezanosti s eugeničkim pokretom.