Pioniri i rani histolozi:
* Marcello Malpighi (1628-1694): Smatra se "ocem histologije". Prvi je mikroskopom proučavao strukturu tkiva, uključujući kapilare u plućima i koži.
* Anton van Leeuwenhoek (1632-1723): Nizozemski znanstvenik poznat po svom radu s mikroskopima. Opisao je razne jednostanične organizme i bio jedan od prvih koji je promatrao bakterije i crvena krvna zrnca.
* Robert Hooke (1635-1703): Engleski znanstvenik koji je skovao pojam "stanica" nakon promatranja staničnih stijenki u tkivu pluta.
19. stoljeće i kasnije:
* Jan Evangelista Purkyně (1787.-1869.): Češki anatom koji je dao značajan doprinos proučavanju živčanog sustava, uključujući otkriće Purkinjeovih stanica u malom mozgu.
* Theodor Schwann (1810-1882): Njemački fiziolog koji je zajedno s Matthiasom Schleidenom formulirao staničnu teoriju koja kaže da su svi živi organizmi sastavljeni od stanica.
* Rudolf Virchow (1821.-1902.): Njemački liječnik poznat po svojim doprinosima staničnoj patologiji. Predložio je ideju "omnis cellula e cellula" (sve stanice nastaju iz već postojećih stanica).
* Camillo Golgi (1843-1926): Talijanski liječnik koji je razvio tehniku bojenja živčanog tkiva koja je otkrila zamršenu mrežu neurona.
* Santiago Ramón y Cajal (1852.-1934.): Španjolski neuroanatom koji je koristio Golgijevu metodu bojenja da bi mapirao zamršenu strukturu živčanog sustava. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu 1906.
* Marie François Xavier Bichat (1771.-1802.): Francuski liječnik koji je klasificirao tkiva na temelju njihove strukture i funkcije.
* Richard Altmann (1852-1900): Njemački histolog koji je identificirao nukleolus i mitohondrije kao različite strukture unutar stanica.
Moderni histolozi:
* Albert Claude (1899.-1983.): Belgijsko-američki stanični biolog koji je dao važan doprinos proučavanju staničnih organela, posebice endoplazmatskog retikuluma.
* George Emil Palade (1912.-2008.): Rumunjsko-američki stanični biolog koji je pomoću elektronske mikroskopije otkrio finu strukturu stanica, uključujući ribosome i Golgijev aparat.
* Keith R. Porter (1912.-1997.): Američki stanični biolog koji je bio pionir u području elektronske mikroskopije i dao je značajan doprinos razumijevanju citoskeleta.
Ovo je samo mali uzorak od mnogih talentiranih histologa koji su pridonijeli našem razumijevanju strukture i funkcije tkiva. Histologija je veliko i složeno područje s mnogo važnih grana, uključujući:
* Neurohistologija: Proučavanje živčanog sustava
* Histopatologija: Proučavanje oboljelih tkiva
* Imunohistokemija: Upotreba antitijela za identifikaciju specifičnih proteina u tkivima
* Elektronska mikroskopija: Upotreba elektronskih zraka za vizualizaciju fine strukture tkiva
Studij histologije nastavlja se razvijati s novim tehnologijama i tehnikama koje se stalno razvijaju.