Znanstvenici:
* Isaac Newton (1643-1727): Jedan od najutjecajnijih znanstvenika svih vremena, Newton je razvio zakone gibanja i univerzalne gravitacije, te dao značajan doprinos optici, kalkulusu i astronomiji. Boyle i Newton bili su suvremenici, ali nisu uvijek bili isti.
* Christian Huygens (1629-1695): Nizozemski fizičar, astronom i matematičar. Došao je do važnih otkrića o svjetlosti i kretanju planeta, izumio je sat s njihalom i izgradio moćne teleskope.
* Edmond Halley (1656-1742): Engleski astronom, geofizičar i matematičar. Najpoznatiji je po predviđanju povratka Halleyevog kometa.
* Robert Hooke (1635-1703): Engleski znanstvenik i arhitekt. Poznat je po svom radu na mikroskopiji, otkrivanju stanica i drugih mikroskopskih struktura te razvijanju zakona elastičnosti.
* Blaise Pascal (1623-1662): Francuski matematičar, fizičar i pisac. Značajno je pridonio područjima vjerojatnosti, geometrije i mehanike fluida.
* Johannes Kepler (1571.-1630.): Iako je umro prije nego što se Boyle rodio, Keplerov rad na kretanju planeta bio je ključan za razvoj moderne astronomije i utjecao je na Boyleovo razumijevanje svemira.
* Galileo Galilei (1564-1642): Slično tome, Galilejev revolucionarni rad na astronomiji i fizici, iako većinom prije Boyleova vremena, duboko je oblikovao znanstveni krajolik kojem je Boyle bio dio.
Filozofi:
* John Locke (1632-1704): Britanski filozof, poznat po svojoj teoriji prirodnih prava i empirističkoj filozofiji, koja je značajno utjecala na prosvjetiteljsku misao.
* René Descartes (1596-1650): Francuski filozof, matematičar i znanstvenik. Poznat je po svom slavnom "Cogito, ergo sum" ("Mislim, dakle jesam") i radu na analitičkoj geometriji.
Druge značajne figure:
* Francis Bacon (1561.-1626.): Engleski filozof i znanstvenik koji se zalagao za znanstvenu metodu i uvelike utjecao na Kraljevsko društvo, čiji je Boyle bio jedan od osnivača.
* William Harvey (1578-1657): Engleski liječnik koji je otkrio cirkulaciju krvi.
* Thomas Willis (1621.-1675.): Engleski liječnik i anatom koji je došao do važnih otkrića o mozgu i živčanom sustavu.
Boyleovi suvremenici ne samo da su sami po sebi bili utjecajni, nego su također pridonijeli intelektualnom okruženju koje je oblikovalo Boyleova vlastita znanstvena nastojanja. S mnogima od tih osoba komunicirao je, sudjelujući u znanstvenim raspravama, razmjenjujući ideje i surađujući na istraživačkim projektima.