1. Osobne ambicije:
* Želja za moći: Neki vjeruju da je Mitsuhide, vješt i ambiciozan general, vidio priliku da preuzme vlast za sebe. Nobunagina dominacija i nemilosrdnost mogli su potaknuti želju da ga se smijeni.
* Frustracija Nobunaginom nemilosrdnošću: Mitsuhide je možda bio uznemiren Nobunaginom nemilosrdnom taktikom, posebice paljenjem hrama Honnō-ji, koji je imao veliki vjerski značaj.
2. Politička neslaganja:
* Nobunagina pravila: Mitsuhide se možda nije slagao s Nobunaginom političkom politikom, kao što su njegovi pokušaji da učvrsti vlast i njegova podrška kršćanstvu.
* Nezadovoljstvo pozicijom: Neki tvrde da se Mitsuhide osjećao podcijenjenim ili previdjenim od strane Nobunage, što je dovelo do ljutnje.
3. Vanjski utjecaji:
* Urota: Postoje teorije da je Mitsuhide bio upleten u zavjeru s drugim moćnim osobama, poput Tokugawe Ieyasua, koji je vidio priliku da oslabi Nobunaginu moć.
* Manipulacija od strane Nobunaginih neprijatelja: Neki vjeruju da su Nobunagini neprijatelji možda izmanipulirali Mitsuhidea da ga izda, iskorištavajući njegove pritužbe ili ambicije.
4. Mentalna nestabilnost:
* Stres i pritisak: Intenzivan pritisak i stres služenja pod Nobunagom, u kombinaciji s potencijalnom mentalnom nestabilnošću, mogli su natjerati Mitsuhidea da se ponaša iracionalno.
5. Sam "Incident Honnō-ji":
* Nedostatak jasnih naloga: Neki tvrde da je Mitsuhide dobio dvosmislene naredbe od Nobunage, što je dovelo do nesporazuma koji je pokrenuo njegove postupke.
* Iznenadna promjena planova: Nobunagina nagla promjena planova mogla je uhvatiti Mitsuhidea nespremnog i potaknuti njegove sumnje da je izdan.
Istina vjerojatno leži negdje u kombinaciji ovih čimbenika. Ključno je upamtiti da je povijest složena tapiserija, a tumačenje prošlih događaja zahtijeva pažljivo razmatranje višestrukih perspektiva i dostupnih dokaza.
Unatoč nedostatku konačnih odgovora, atentat na Nobunagu od strane Akechija Mitsuhidea ostaje ključni događaj u japanskoj povijesti, označavajući prekretnicu u burnom razdoblju Sengoku.