Zašto različita mjesta imaju godišnja doba? Objašnjenje kosine Zemljine osi
Osnovni razlog: Kosina osi
Zemljina osa je naginuta 23,4° u odnosu na svoj orbitalni ravninu oko Sunca. Ova kosina – ne udaljenost od Sunca – uzrokuje godišnja doba.
Mehanizam
- Orbita + fiksna kosina: Dok Zemlja kruži, smjer kosine ostaje konstantan (prema Polarisu).
- Hemisferska izloženost:
- Ljetni solsticij (~21. lipnja): Sjeverna hemisfera naginuta prema Suncu → duži dani, viši kut sunca → Ljeto. Južna → Zima.
- Zimski solsticij (~21. prosinca): Sjeverna naginuta odmaknuto → kraći dani, niži kut sunca → Zima. Južna → Ljeto.
- Ekvinoći (ožujak/rujan): Kosina bokom → jednak dan/noć globalno → Proljeće/Jesen.
- Kut sunca i duljina dana: Viši sunac = više koncentrirana energija po površini + više sati = zagrijavanje. Niži sunac = suprotno.
Ključne implikacije
- Suprotna godišnja doba: Sjeverna i južna hemisfera uvijek suprotna.
- Polovi: Ekstremni – mjeseci danja/mraka.
- Tropici: Minimalne temperature sezone; kišne/sušne sezone dominiraju (pomak ITCZ-a).
- Klimatske zone: Kosina stvara pojase po geografskoj širini (tropska, umjereni, polarni).
Čest mit
Zemlja je najbliže Suncu (perihel) početkom siječnja – sjeverna hemisfera zima. Varijacija udaljenosti (~3%) je zanemariva u usporedbi s efektom kosine.